atom je okarakteriziran kao temeljna jedinica materije koja se sastoji od jezgre i niza negativno nabijenih elektrona.
proton je apsolutno nabijena molekula i otkriven je u jezgra atoma.
elektron je imao negativan naboj.
neutron nema električni naboj.
nuklearni broj jednak je količini protona u jezgri.
masa broj je ekvivalentan količini protona uz količinu neutrona.
broj neutrona se uzima u obzir oduzimanjem nuklearnog broja od masenog broja.
broj protona je ekvivalentan broju elektrona u nepristrani atom.
količina čestica u jednom molu tvari naziva se avogadrov broj i smatra se da je 6,02 x 10 23.
točka kada se elektroni naelektriziraju, prelaze s jedne razine snage na višu razina snage.
kako ponovno padaju u osnovno stanje, zrače snagom dok svjetlost i sjajni linijski spektri nastaju sed.
na aproprijaciju elektrona u molekuli se aludira kao na elektronički raspored.
anioni su negativne čestice i nastaju kada molekule pokupe elektrone
kationi su sigurne čestice i nastaju kada molekule gube elektrone.
komponente su besprijekorne tvari koje se sastoje od jedne ili više klasa tvari koje se ne mogu rastaviti na jednostavnije tvari pomoću izmišljotina.
izotopi su bilo koje dvije ili više manifestacija komponente s isti broj protona, ali različit broj neutrona.
odgovor je homogena ista mješavina dviju ili više tvari
heterogene smjese sastoje se od različitih vidljivih tvari i nisu ujednačene do kraja.
otopljena tvar je tvar koja se razlaže npr sol dok je topljiva tvar tipično tekućina koja razgrađuje otopljenu tvar npr. voda.
formule su sastavljene tako da naboji na kationu prekriže svaki redom.
koeficijenti aludiraju na one brojeve sastavljene prije proizvoda i reaktanata kako bi se izjednačila jednadžba.
reaktanti su otkriveni na lijevoj polovici osovine odgovora, a proizvodi su otkriveni na desnoj.
endotermni odgovori gutaju energiju iz okruženja, dok egzotermni odgovori ispuštaju energiju.
fizička svojstva aludiraju na manifestaciju materijala i čine ne oblikuju nove tvari
kemijska svojstva dovode do strukturiranja novih tvari
34 zakon održanja 34 energije navodi da će mase reaktanata u izmišljotinoj matematičkoj izjavi biti pouzdano ekvivalentne masama predmeti.
postoje tri stanja tvari jaki tekućine i plinovi.
krute tvari imaju određeni oblik i volumen.
čestice u tekućinama su gotovo podijeljene i mogu se učinkovito kretati jedna u blizini. ionako nemaju jednoznačan oblik, oni imaju pozitivan volumen.
plinovi imaju široko razdvojene čestice koje su nedosljedne i nepravilne