periodični sustav prikazuje kemijske elemente u recima i stupcima. u kompletnoj tablici ima 7 redaka i 18 stupaca, a elementi su raspoređeni po rastućem atomskom broju počevši od vodika čiji je atomski broj jednak 1.

povijest periodnog sustava datirana je u godine 1869, a osnovao ju je Dmitrij Mendeljejev. pronašao je 65 elemenata koji se mogu rasporediti u obliku tablice ili mreže na temelju njihove atomske težine. 65 elemenata je zatim raspoređeno u formatu retka i stupca i tako je dovelo do formiranja prve tablice. otac periodnog sustava smatrao je da je ovo srce kemije i istovremeno je shvatio da postoji mnogo nepoznatih elemenata koji bi mogli popuniti praznine u tablici. zatim je otkrio elemente kao što su silicij galij i skandij na papiru.

iako je Mendelejev rodio periodni sustav, ispravno objašnjenje elemenata i njihov pravilni uzorak pronašao je Henry Moseley 1913. godine 44 godine nakon prvi stol. prema Moseleyjevim elementima razlikuju se jedni od drugih zbog različitog broja protona. dalje je otkrio da se položaj elemenata u tablici može bolje predvidjeti prema njihovom atomskom broju, a ne prema njihovoj atomskoj težini. moderna tablica sada uključuje 108 ili 109 elemenata. u modernoj tablici okomiti stupci nazivaju se grupama i trenutno ih ima 18 grupa. svi elementi u skupini imaju slične karakteristike kemijskih i fizikalnih svojstava zbog istog broja elektrona prisutnih u njima. horizontalni redovi u modernoj tablici nazivaju se točkom. svaki element u nizu razlikuje se od drugog po svojim kemijskim svojstvima. ova se promjena svojstva opaža jer se broj protona ili elektrona povećava s lijeva na desno kroz period reda.

u modernom periodnom sustavu razdoblja variraju po duljini. na primjer, prvi period je najkraće duljine i sadrži samo dva elementa vodik i helij. sljedeća dva perioda sadrže po 8 elemenata, svaki period četiri i pet ima 18 elemenata. elementi u tablici također su klasificirani na temelju njihovih karakteristika, kao što je skupina i naziva se skupina alkalijskih metala ii jer prijelazni metali zemnoalkalijskih metala ponekad se nazivaju i teškim metalima jer su njihove gustoće veće od grupe ia amp grupa iia metali pozadi zemljani metali...itd.

dalja istraživanja su u tijeku kako bi se pronašlo još elemenata iz mnogih obitelji stola. Znanstvenici su stalno u potrazi za informacijama o postojanju ovih elemenata i istražuju razne skrivene teorije kemije.